Institut Ruđer Bošković
Centar za istraživanje mora, Rovinj

• O projektu
• Podjela projekta
• Ostalo

Nacionalni program stalnog praćenja Jadranskog mora zbog svoje sveobuhvatnosti od dalekosežnog je značaja. Program je 1997. godine pripremila šira skupina znanstvenika, stručnjaka za istraživanje mora, na izričit zahtjev Vlade. Njime se osigurava nužna znanstvena podrška za ustanovljavanje nacionalne strategije očuvanja okoliša i održivog razvitka hrvatskog dijela Jadranskog mora i obalnog područja na osnovi ekosustavnog pristupa (ecosystem approach). U izradi programa, koji predstavlja ostvarenje neispunjenog sna starog više desetljeća, korišteni su značajni rezultati istraživanja i monitoringa Jadranskog mora započetih pred više od stoljeća.
Ubrzani razvitak turizma početkom šezdesetih, a i kasnije, povećao je zanimanje i brigu oko očuvanja kakvoće morskog okoliša i stvorio preduvjet za intenzivnije praćenje (monitoring) stanja i nagnuća promjenama morskog okoliša. Kasnih sedamdesetih hrvatski istraživači uključili su se u Sredozemni monitoring program, koji je proistekao iz Barcelonske konvencije, a bio je usredotočen na zagađivala (teški metali, klorirani ugljikovodici, mikroorganizmi).
Uspostavom hrvatske neovisnosti postala je jasnom potreba izrade osmišljene nacionalne strategije radi održivog razvitka jadranskog područja i korištenja prirodnih dobara. Privrednici i znanstvenici postali su svjesni da će uspjeh provedbe takve strategije ovisiti o podacima i informacijama sakupljenih sistematskim istraživanjem mora i promatranjem pojava značajnih za donošenje odluka vezanih uz ciljeve strategije. Na žalost, poglavito zbog financijskih ograničenja, donedavno nije bilo moguće izraditi i provesti složeni monitoring program kao odgovor na postavljene zahtjeve.
Rastuća svijest da je održavanje visoke kakvoće morskog okoliša jedan od temeljnih preduvjeta budućeg razvoja jadranskog područja, a potaknuti znakovima da se kakvoća pogoršava (npr. povećanje zagađenja kod “vrućih točaka”; povišena učestalost i razmjer pojava povezanih uz neuobičajenu fitoplanktonsku aktivnost), pokrenut je program “Sustavno istraživanje Jadranskog mora kao osnova održivog razvitka Republike Hrvatske” (skraćeno: Projekt “Jadran”).
Projekt je razrađen na osnovi do tada postojećeg nacionalnog monitoringa i sakupljenih podataka, kao i međunarodnih aktivnosti u kojima sudjeluju hrvatske ustanove. Prvenstveni cilj Projekta je utvrditi posebne zahtjeve za rješenje ograničenja za koje je utvrđeno da remete održivi razvoj hrvatskog jadranskog područja, a trebao bi obuhvatiti i pitanja regionalnog i globalnog značaja kadgod ona predstavljaju međunarodnu obvezu Hrvatske (npr. pitanja vezano uz Barcelonu, bioraznolikost ili sporazumi o klimatskim promjenama, EU direktive o moru i vodama).
Očekuje se da će rezultati Projekta biti neposredno korisni stvaraocima politike i upravljačima. U tom smislu praćenje promjena okoliša i praćenje usklađenosti s nacionalnim zakonskim propisima treba uzeti kao visoke prioritete. Od Projekta se također očekuje da priskrbi podatke neophodne za poboljšanje nacionalnih propisa vezanih uz zaštitu morskog okoliša.

Držeći se tih postavki Projekt je podijeljen je u četiri glavne skupine, a svaka od njih sadrži nekoliko podprojekata s posebnim ciljevima:

1. Utjecaj gospodarskih djelatnosti na priobalno more Hrvatske

• opterećenje mora iz kopnenih izvora i zrakom – procijeniti unos izabranih zagađivala.
• zdravstvena kakvoća kupališta – provjeriti usklađenost s postojećim propisima.
• zdravstvena kakvoća uzgajališta školjkaša – zaštititi zdravlja potrošača ograničavanjem prodaje u slučaju zagađenja i/ili pojave toksičnog fitoplanktona.
• posljedice prekomjerne eutrofikacije – utjecaj čovjekovog unosa hranjivih soli u gradskim područjima i ušćima (snažni fitoplanktonski cvatovi, “crvene plime”, utjecaj planktonske i bentoske bioraznolikosti, značajno smanjenje otopljenog kisika, uginuće bentoskih organizama i riba); prijedlozi obrade i odlaganja gradskih otpadnih za pojedina područja.
• razina i utjecaj zagađenja na izabrana područja (“vruće točke”) – odrediti razine glavnih organskih i anorganskih toksičnih tvari (porijeklom s kopna ili iz atmosfere) u gradskim područjima i ušćima, kao i njihov utjecaj na indikatorske organizme (biomonitoring); odrediti glavne izvore zagađenja.
• međudjelovanje ribogojilišta i okoliša – procijeniti utjecaj riblje marikulture na ekološku ravnotežu područja (poglavito zbog prekomjerne eutrofikacije) i međudjelovanje infekcijskih bolesti na uzgojene i prirodne populacije; utvrditi usklađenosti s postojećim propisima, te njihovo poboljšanje.

2. Gospodarenje biološkim dobrima i zaštita biološke raznolikosti

• degradacija ekološki i gospodarski značajnih staništa – odrediti razinu degradacije područja značajnih za mriještenje i razvoj riblje mlađi (livade alge vrste Posidonia, ušća, kameni zakloni) uzrokovane zagađenjem, ribarstvom (poglavito kočarenjem) i ostalim djelatnostima (iskorištavanje prstaca, sidrenje i sl.); prijedlozi zaštitnih mjera radi održivog razvitka
• smanjenje bioloških zaliha gospodarski značajnih vrsta – procijeniti smanjenje ulova bentoskih i pelagijskih vrsta poglavito uzrokovanog prelovom i upotrebom neprikladnog alata; utvrditi biološki prihvatljivu razinu izlova
• zaštita biološke raznolikosti – razraditi mjere zaštite biološke raznolikosti jadranskog ekosustava, poglavito prikladnim ribarenjem, zaštitom ugroženih vrsta i ustanovljavanjem zaštićenih područja unutar hrvatskog teritorijalnog mora, osobito unutar otočnih područja.

3. Neuobičajene pojave koje ugrožavaju zdravlje ljudi, turizam i ribarstvo

• prirodne pojave neuobičajenog intenziteta blagovremeno utvrđivanje neuobičajenih pojava u otvorenim jadranskim vodama (“cvjetanje mora”, anoksija, nagla pojava raznih vrsta – meduza, sluzastih organizama i dr.) i procjena utjecaja na hrvatsko obalno more; razvoj i poboljšavanje rano upozoravajućih i predviđajućih sustava i procjena štete na morski ekosustav
• štetne cvatnje i toksične vrste fitoplanktona – određivanje i praćenje nepoželjnih cvatova, uključivo “crvene plime”, kao i potencijalno toksične fitoplanktonske vrste s ciljem predviđanja mogućeg zagađenja jestivih školjkaša i/ili uništenja bentoskih organizama
• unos i prekomjerno razmnožavanje egzotičnih vrsta – prepoznavanje područja nalaženja i mogućeg naseljavanja egzotičnih vrsta; praćenje njihovog širenja i procjena utjecaja na autohtone zajednice.
• izuzetno visoke plime i plavljenje obale – preporuka obalnog planiranja; predviđanje pojava.

4. Razvoj tehnologija i instrumenata neophodnih za monitoring, korištenje i zaštita Jadranskog mora

• razvoj i primjena raznih tehnika i instrumenata neophodnih za djelatnosti predviđene unutar prvih triju skupina (npr. daljinsko prikupljanje podataka, analiza satelitskih podataka, oceanografske plutače, razvoj novih senzora i analitičkih tehnika)

Projekt je modularno razrađen, pa je tako npr. svaki od podprojekata samostalan i može biti poboljšavan, kao i postizati svoje specifične ciljeve bez obzira na napredovanje ostalih podprojekata.
Na samom početku, predviđeno je praćenje stotinjak parametara u okviru svih podprojekata, a kreću se od uobičajenih osnovnih parametara (npr. salinitet, temperatura) do vrlo specifičnih (npr. parametri biomonitoringa). Osnovni podaci i informacije prikupljaju se na razini podprojekta, ali se razvija sustav kojim će se osigurati djelotvorno korištenje podataka i razmjena informacija između podprojekata. S obzirom da više ustanova pratiti isti parametar interkalibriraju se metodologije, a organizira se i provjera izvođenja programa kako bi se osigurala visoka kakvoća i usporedivost podataka.
U Projekt su uključeni Institut „Ruđer Bošković“ sa svoja dva odjela, Centrom za istraživanje mora iz Rovinja i Zavodom za istraživanje mora i okoliša, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, Biološki i Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, te Hrvatski hidrografski institut iz Splita. U budućnosti projektu će se priključiti i raznovrsne druge ustanove: Državni meteorološki zavod, županijski zavodi (npr. županijski zavodi za javno zdravstvo); te druge čija su iskustva i sposobnosti mogu biti značajni za Projekt. Predviđa se suradnja sa stranim mjerodavnim ustanovama, osobito iz Italije i Slovenije te međunarodnim tijelima (npr. UNEP, Europska unija, GOOS) kroz zajedničke projekte.

Kako bi se olakšala suradnja među podprojektima, zajednički koristili brodovi i oprema, razmjenjivali podaci, analize i sinteze, te drugo osigurana je zajednička tehnička koordinacija Projekta.
Priznavajući značaj Projekta za budući razvoj jadranskog područja, koji nadilazi zanimanje pojedinog ministarstva, Vlada je odlučila da će Projekt financirati posebnim sredstvima kroz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Sadržaj Projekta, njegovi specifični ciljevi i provedba godišnje se preispituju, te ako je nužno poboljšavaju.
Projekt, ovako zamišljen, prerasta i tvoriti potku za buduće istraživanje mora u Hrvatskoj iz više razloga: (i) analizom podataka dobivenih Projektom otkrit će se praznine u spoznajama koje će trebati popuniti dodatnim istraživanjem; (ii) istraživanja ovisna o terenskim promatranjima ili pokusi postat će jeftinijima korištenjem pogodnosti i opreme osiguranih Projektom, uglavnom bez dodatnih troškova; te (iii) istraživanje vezano za priznate nacionalne prioritete lakše će dobiti sponzore i financijsku podršku. No, korist će teći i u obrnutom smjeru s obzirom da rezultati istraživanja mogu pružiti novi uvid u probleme koje će trebati pratiti monitoring aktivnostima Projekta.
Projekt nije jedan od prvih pokušaja organiziranja složenog monitoring programa Jadrana. Kako je već rečeno na početku ovog kratkog pregleda svi su ostali “neispunjeni snovi stari više desetljeća”. Tomu je prividni razlog nedostatak odgovarajuće i stalne dugoročne novčane potpore, kako bi se djelatnosti pokrenule s početne točke ili ih podržavale kroz dovoljno dugo razdoblje kako bi njihovi plodovi postali prepoznatljivi i upotrebljivi. No, stvarni razlog promašaja tih pokušaja leži u činjenici da su programi pripremani bez dogovora s mogućim korisnicima očekivanih rezultata. Stoga je zanimanje i podrška takvim programima vremenom bljedila vodeći ih postupno u beznačaj i konačno u nepostojanje. Sadašnji je Projekt u mnogo boljoj situaciji. Čini se da je osigurana dugoročna novčana potpora. Ipak, kako bi se izbjegla sudbina prethodnika od izuzetnog je značenja trenutno uključivanje u raspravu mogućih krajnjih korisnika projektnih rezultata i odrediti njihove stvarne potrebe za rezultatima koje bi Projekt ponudio.
Nakon deset godina Projekt „Jadran“ prerasta iz monitoring projekta u promatrački sustav sličan meteorologiji. Početak toga je i stavljanje u rad prvih hrvatskih oceanografskih plutača.